Ñahendu Hesu. Miércoles Semana X TO
10 junio, 2020Ñahendu Hesu. Viernes Semana X TO
12 junio, 2020
Escucha el evangelio y la reflexión en: https://youtu.be/XYqWUeGvRtY
Jueves 10aSemana TO
Mateo 5, 20 – 26
Upérõ Jesús he’i kóicha idisípulokuérape:
Che ha’e peẽme, peẽ peñeha’ãve ramo pejapo haguã Ñandejára rembipota umi fariséo téra Moisés mandamiénto ombo’évagui, peikéta Ñandejára Rréinope.
Peẽ niko peikuaa oje’e hague pende ypy kuérape yma: “Aníke reporojuka. Oporojukávape hekovia vaerã hembiapokue.” Che katu ha’e peẽme: “Opavavépe oñemyengoviáta hapicha ndive ipochy haguérente jepe. Ha oimérõ he’íva hapichápe ‘Nde tavy’, upéva ojereraha vaerã karai juez renondépe. Ha oimérõ he’íva hapicháre ‘Nde aña ra’y’ upéva ohóta ochyryry Aña retãme.
Upévare, eraha ramo hína ne ofrénda tupaópe ha ne mandu’a sapy’a nde rapicha ipy’a vaiha ne ndive, eheja ne ofrénda pe altar renondépe. Pya’e tereho nde rapicha rendápe ha eñemoĩ porã raẽ hendive. Upéi katu eju ha eme’ẽ ne ofrénda.
Oĩ ramo nde rerahaséva karai juez rendápe, tapérema voi eñeha’ã eñemoĩ porã hendive. Cháke karai juez ne mondóne préso, ha upégui rehasáta kárselpe. Ha upégui neresẽ mo’ãi neremyengoviapái peve pe viru erekomíva, esoite peve.
Ñandejára Jesucristo ñe’ẽ
ÑAMBOGUEJY ÑANDE REKOVÉPE
Oĩ niko he’íva: Che ndaporojukái,
namondái, che ndaiko vaíri che vesíno ndive, ndajehe’ái voi umi oka’úva ndive,
nambyepotíri avavépe, upéva iporãma, ovaléma.
Hesu he’i ñandéve upépente japyta ramo ñane pererĩ gueteri ñande jeroviápe.
Ndaha’éi hina ndajajapói mba’eve ivaívante la ovaléva, ndaupéichai hína, heta
niko oĩ ndojapóiva mba’eve ivaíva, ha ndojapói ave mba’eve iporãva,
ndaideprovéchoi hapichápe, ha ndajajevaléi hese kuéra.
Péina Hesu ñanekonvida
ñañeha’ã mieve haguã. Ndaha’éi hina ndajaporojukái térã nañamondái haguérente
jajapopáma iporãva, tekotevẽ avei ñane
ñe’ẽme anive ja’e ivaíva ñande
rapichápe, ani ñande arhél térã ñane tie’ỹ,
ani jaja’o ha jaguerosapukái avavépe. Umíva ou jeýta hína ñande ári ha ipahápe
ñambyasýta péicha ñande juru guasu hague.
Upévare he’i Hesu, iporã tapére jahávo, agãite guivéma voi, ñamohenda umi mba’e vai jajapo vaekue, umi ñe’ẽ pohýi pochýre ha hendape’ỹ ja’e va’ekue. Ani japyta ñañembotýnte ñande rógape ha upépe ñane guenoite gua’u, ñasẽ jajehe’a ñande rapicháre, ñañemongeta jey umi jaiko vaíva ndive, ñañemoĩ porã ha ñañoperdona ojupe jajavy ramo, ñamyengovia tembiapo vai tembiapo porãme ha ñe’ẽ vai ñe’ ẽ porãme.
Mba’everã naikuénta mo’ãi ñandéve ñembo’e puku kotypy ñande pochy ha ñanderova puku ramo jaikóvo ñande rapicha kuéra ndive ha ndajajerái. Ñamohenda raẽna umíva ha upéi katu ñaguahẽ Ñandejára renondépe py’aguapýpe porã.
Mávandipa che reindy ha nde che irũ oime hína reiko vai ha pende py’aro pepytávo oñondive, mávandipa oime nde pochy, térã ipochy nendive. Mba’éichapa ikatúne eñemboja ha eñemongeta, eheka tape peiko porã jey haguã oñondive.
Pa’i Alberto Luna.